Ordinacija za genetiku i pedijatriju
prof.dr Popić-Paljić


FacebookButton r1 c1
  • pregledi
  • pedijatrija

Dragi roditelji

GENETSKO  SAVETOVALIŠTE  je prvo privatno genetsko savetovalište  u  Vojvodini osnovano 2004g. U Genetskom savetovalištu, na osnovu razgovora  sa genetičarem  budući roditelji  dobijaju informaciju  u vezi sa  rizicima i u vezi sa mogućnostima prevencije nalslednih bolesti i poremećaja naslednog materijala.

U proceni rizika od bolesti genetičar koristi  dob supružnika, porodično stablo, zanimanja su pružnika  u smislu izloženosti štetnim činiocima,  ishode prethodnih trudnoća i rizike u aktuelnoj trudnoći.
Na osnovu informacija koje dobiju  u vezi sa rizicima i mogućnostima prenatalne dijagnostike, bračni parovi ili trudnice sami odlučuju koje metode prenatalne dijagnoze žele da kororiste. 

Ko treba da se javi u genetsko savetovalište:

  • Bračni parovi  u čijim porodicama ima osoba sa naslednim bolestima ili sa poremećajem naslednog materijala.
  • Bračni parovi sa sterilitetom,
  • Bračni parovi koji se pripremaju za veštačku oplodnju,
  • Trudnice koje su imale spontane pobačaje , uginuća ploda ili mrtvorođenu decu.
  • Trudnice koje imaju 35 i više godina, ili partner ima više od 42g.
  • Trudnice sa patološkim nalazom ultrazvuka ili  biohemijskih testova,
  • Trudnice koje su koristile lekove ili bile izložene infekcijama,hemikalijama,lekovima, alkoholu, drogi  ili zraćenju.
  • Svi bračni parovi  koji  žele da osiguraju zdravo potomstvo.

Genetsko savetovanje i Analize

ANALIZE KARIOTIPA ZA BRAČNE PAROVE  KAO I KARIOTIPA IZ PLODOVE VODE, RESICA HORIONA I KRVI PLODA  RADI  TIM  BIOLOGA OBUČEN  U ORDINACIJI  „DR POPIĆ  PALJIĆ“ U  LABORATORIJI  MEDLAB  NOVI SAD  U SARADNJI  SA  Prof Dr FEODOROM POPIĆ PALJIĆ 

NA OSNOVU  INFORMACIJA  U VEZI SA ANALIZAMA  KOJE  BRAČNI PAROVI DOBIJU OD GENETIČARA, ONI ODLUČUJU O DALJEM TOKU  TRUDNOĆE.

SVE  NAVEDENE METODE  I POTREBNE ANALIZE  ORGANIZUJEMO  PO ŽELJI BRAČNIH  PAROVA.

 

Nakon rođenja vaše bebe

Nakon rođenja Vaše zdrave bebe vršimo:

  • pregledi dece kod kojih se sumnja  na nasledne bolesti,
  • pedijatrijski pregledi i  pregledi pedijatara- subspecjalita  pojedinih grana pedijatrije.

glas

"Ueee... ueee... GLAS - KOLEVKA NAŠEG SAMOPOUZDANJA"

Svaka majka sa lakoćom razlikuje poruke koje joj beba šalje glasom. To su bebina saopštenja o njenom stanju, htenjima i potrebama. Dete najviše koristi glas u fazi sticanja osnovnog poverenja. Paralelno sa ovim prejezičkim glasovnim iskazima, odvija se i fonematsko-govorno-jezički razvoj.

Glas može biti oštećen kao govorni i kao pevani glas.

INFO:

Prvi, prejezički iskazi, oblikuju se glasom. U prelingvalnoj fazi, od rodjenja do progovaranja prve reči, jezička saopštenja karakterišu: plač, glasovi udobnosti, glasovi neudobnosti i vokalna igra. Svaka majka sa lakoćom razlikuje ove poruke koje beba šalje glasom. Paralelno sa vokalizacijom, brbljanjem i udvajanjem slogova, teče fonematsko-govorno-jezički razvoj.

Od trenutka kada dete uspostavi zatvoreni audio-vokalni feed back, tj. kada počne sebe da sluša, mehanizam razvoja govora i jezika je pokrenut. Kada dete primeti da majka reaguje na njegov glas, i kada i samo počne da reaguje na majčin glas i govor, uspostavlja se otvoreni feed back. Ranije uspostavljeni audio-vizuelni i audio-takltilni feed back olakšavaju pojavu prve reči. Zato i kažemo roditeljima: “Kupajte svoje dete u vodi, milovanju, poljupcima i zvuku.” Nije teško povezati otvoreni i zatvoreni feed back sa primarnim i sekundarnim cirkulatornim reakcijama, kao i sa drugim asimilacionim procesima. Takodje, ne treba zaboraviti da dete najviše koristi glas u fazi sticanja osnovnog poverenja, pa je možda i to razlog što odredjeni vidovi glasovnog izražavanja perzistiraju i u odraslom dobu (mmmm... kada je nešto ukusno; hmmm... kada smo ljuti; oooo... kada smo iznenadjeni;...).

Kako dete raste, odnosno sa progovaranjem, glas počinje da gubi vrednost signala, a reč / govor postaje signal signala. Glas, tokom govorenja, počinje da se koristi radi ozvučavanja govora što nazivamo fonacija.

Glas može biti oštećen kao govorni i kao pevani glas.
Najglobalnija podela poremećaja glasa, prema Parelju, je na fonoponoze i fononeuroze.
Specifičnija klasifikacija poremećaja glasa, po Cvejiću, je:
- poremećaji glasa kod oštećenja sluha,
- poremećaji glasa centralnog porekla,
- endokrini poremećaji glasa,
- alergijski poremećaji glasa i
- funkcionalni i profesionalni poremećaji glasa.

Ordinacija za
genetiku i pedijatriju
prof.dr Popić-Paljić


Vojvođanskih brigada 11, 21000 Novi Sad
(021) 472.10.80 | 472.10.81 | 065.472.10.80
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Radno vreme i zakazivanje: 8-19h

Lokacija