Ordinacija za genetiku i pedijatriju
prof.dr Popić-Paljić


FacebookButton r1 c1
  • pregledi
  • pedijatrija

Dragi roditelji

GENETSKO  SAVETOVALIŠTE  je prvo privatno genetsko savetovalište  u  Vojvodini osnovano 2004g. U Genetskom savetovalištu, na osnovu razgovora  sa genetičarem  budući roditelji  dobijaju informaciju  u vezi sa  rizicima i u vezi sa mogućnostima prevencije nalslednih bolesti i poremećaja naslednog materijala.

U proceni rizika od bolesti genetičar koristi  dob supružnika, porodično stablo, zanimanja su pružnika  u smislu izloženosti štetnim činiocima,  ishode prethodnih trudnoća i rizike u aktuelnoj trudnoći.
Na osnovu informacija koje dobiju  u vezi sa rizicima i mogućnostima prenatalne dijagnostike, bračni parovi ili trudnice sami odlučuju koje metode prenatalne dijagnoze žele da kororiste. 

Ko treba da se javi u genetsko savetovalište:

  • Bračni parovi  u čijim porodicama ima osoba sa naslednim bolestima ili sa poremećajem naslednog materijala.
  • Bračni parovi sa sterilitetom,
  • Bračni parovi koji se pripremaju za veštačku oplodnju,
  • Trudnice koje su imale spontane pobačaje , uginuća ploda ili mrtvorođenu decu.
  • Trudnice koje imaju 35 i više godina, ili partner ima više od 42g.
  • Trudnice sa patološkim nalazom ultrazvuka ili  biohemijskih testova,
  • Trudnice koje su koristile lekove ili bile izložene infekcijama,hemikalijama,lekovima, alkoholu, drogi  ili zraćenju.
  • Svi bračni parovi  koji  žele da osiguraju zdravo potomstvo.

Genetsko savetovanje i Analize

ANALIZE KARIOTIPA ZA BRAČNE PAROVE  KAO I KARIOTIPA IZ PLODOVE VODE, RESICA HORIONA I KRVI PLODA  RADI  TIM  BIOLOGA OBUČEN  U ORDINACIJI  „DR POPIĆ  PALJIĆ“ U  LABORATORIJI  MEDLAB  NOVI SAD  U SARADNJI  SA  Prof Dr FEODOROM POPIĆ PALJIĆ 

NA OSNOVU  INFORMACIJA  U VEZI SA ANALIZAMA  KOJE  BRAČNI PAROVI DOBIJU OD GENETIČARA, ONI ODLUČUJU O DALJEM TOKU  TRUDNOĆE.

SVE  NAVEDENE METODE  I POTREBNE ANALIZE  ORGANIZUJEMO  PO ŽELJI BRAČNIH  PAROVA.

 

Nakon rođenja vaše bebe

Nakon rođenja Vaše zdrave bebe vršimo:

  • pregledi dece kod kojih se sumnja  na nasledne bolesti,
  • pedijatrijski pregledi i  pregledi pedijatara- subspecjalita  pojedinih grana pedijatrije.

govor jezik

“GOVOR I JEZIK SU NAŠE ORUDJE I ORUŽJE”

...dva dela jednog celog, jedan iz drugog proizilaze i jedan bez drugog ne mogu. Govor je jezik u akciji...
Poremećaje jezika i poremećaje govora klasifikujemo kao posebne entitete.

INFO:

Prva reč označava početak semantičkog razvoja. Ta prva reč jeste prvo značenje, prvo srašćivanje oznake i označenog, prva iskazana misao, ali i prva rečenica. Najčešće, ta prva reč, koju dete izgovori, jeste “Mama”. Ta reč je imenica, koja ima vlastitost. To nije bilo koja žena, to je “moja” mama. Ta prva reč “mama” ima i značenje rečenice, jer dete intonacijom nadoknadjuje nedostajuću reč, u ovom slučaju glagol. Onda se nižu: tata, baba, deda... a zatim i njihova konkretna imena – još jedna oznaka za nekog ili nešto. U ovom periodu usvajanja maternjeg jezika, ranoj lingvalnoj fazi, dogadja se još jedna čarolija: okolina počinje da obasipa dete pitanjima: “Ko je to?”, i tako detetu ubacujemo u uho i upitno-odnosne zamenice, koje su vezane za padeže, odnosno kojima objašnjavamo odnose u okruženju. Sve ovo je, na uzrastu oko prve godine, početak i morfološkog razvoja.
Sledeće što se javlja u razvoju govora odnosno usvajanju maternjeg jezika jesu zajedničke imenice odnosno “imena” predmeta iz neposrednog okruženja. Dete je radoznalo i verbalno komunicira, što je okolini signal za novo pitanje: “Šta je to?”.
Dete dalje usvaja imenice vezane za hranu, zatim za telesnu šemu – delove tela, zatim imenice vezane za životinje – igračke.
Dete, tokom prvih 18 meseci života, može da usvoji oko 100 takvih imenica. Dete prvo usvaja imenice i otpočinje sa upotrebom glagola.
U periodu od 18-og do 24-og meseca, pridevi ostvaruju nagli porast. Pojava glagola prouzrokuje reakciju okoline kroz pitanje: “Šta radi?”, a pridevi izvlače pitanje: “Kakav je?”. Zatim slede prilozi, pa zamenice, pa predlozi.
Sa pojavom glagola definiše se osovina imenica – glagol, odnosno osovina subjekat – predikat i sada možemo da tvrdimo da dete ima rečenicu. Sada se od proste rečenice ide ka poroširenoj rečenici: imenica – glagol – imenica tj. subjekat – predikat – objekat.
Dalji razvoj ide u usvajanju odnosa kroz padeške sintagme i u ovremenjavanju glagola, što znači da prezent dete polako prevodi u futurski prezent, a zatim i u perfekat, što, takodje uslovljava i usvajanje novih priloga, najpre za vreme, a kasnije i za mesto i način, kao i usvajanje predloga.
Razvoj jezika i govora više ne može da se zaustavi. Godinu dana od pojave prve reči, dete poznaje značenje oko 1000 reči, a izgovara oko 250 reči, da bi do šeste godine života razumelo 13 000 reči, a baratalo sa 2 500 reči. A kao odrasli, koristimo oko 4 000 reči, a čak 300 do 400 hiljada reči možemo da razumemo čitanjem.

Govor podrazumeva: fonaciju, artikulaciju i suprasegmentnu strukturu (tempo, ritam, akcentuacija,...). Jezik podrazumeva: leksiku, semantiku, morfologiju, gramatiku i sintaksu.
Verbalna komunikacija medju ljudima zasniva se na govoru i jeziku. Obzirom da govor i jezik nisu identični pojmovi, i poremećaje govora i jezika klasifikujemo kao posebne entitete. Dakle, postoje poremećaji govora i poremećaji jezika.

U poremećaje govora spadaju:

1. Dyslaliae:
- omisije,
- supstitucije,
- distorzije: interdentalni sigmatizam, lateralni sigmatizam, nazalni sigmatizam, adentalni sigmatizam.

2. Nazalizacije:

- Rhinolalia apherta
- Rhinolalia clausa

3. Mucanje
4. Tachilaliae, Tachiphemiae i Bradilaliae
5. Dysarthriae

U poremećaje jezika spadaju:

1. Alaliae
2. Aphasiae
3. Dysphasiae

Ordinacija za
genetiku i pedijatriju
prof.dr Popić-Paljić


Vojvođanskih brigada 11, 21000 Novi Sad
(021) 472.10.80 | 472.10.81 | 065.472.10.80
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Radno vreme i zakazivanje: 8-19h

Lokacija